Dvorci Vojvodine: Kulpin i Fantast

Submitted by Aleksandar Mili... on 15/02/2015 - 14:55

Fantast

Kroz mnogobrojna putovanja po evropskom kontinentu imao sam prilike da se upoznam sa različitim državama i nacijama, ali pre svega kulturama. Onda sam sebi postavio jednostavno pitanje: „Koliko, zapravo, poznajem svoju zemlju?” Jedno je učiti o nekom događaju iz istorijskih udžbenika, a nešto sasvim drugo prelepu Srbiju upoznati iz jednog sasvim drugog ugla. U potrazi za nečim drugačijim, posebnim u ovoj zemlji, moj izbor je pao na dvorce Vojvodine, i to iz nekoliko razloga. Prvo, priče o dvorcima po pravilu asociraju na bajkovita i veoma luksuzna mesta. Drugo, dvorci Vojvodine su nastajali u posebnim dekadama, što sasvim logično nameće pitanje istorijskog značaja. Treće, pored nemerljivog istorijskog značaja, mora se napomenuti graditeljski, ali i kulturni značaj. Ovo su bar tri razloga zbog kojih sam krenuo u jednu, ispostaviće se, lepu avanturu po vojvođanskoj ravnici. U jednom danu posetio sam dvorce Kulpin, Fantast, Sokolac i kaštel Ečka.

1_ Kulpin

U sedam časova sam krenuo sa grupom naših turista iz Beograda. Posle nešto više od dva sata vožnje stigli smo u Kulpin. Prvi dvorac u današnjem programu je dvorac Dunđerskih. Moje iznenađenje je bilo tim veće što sam ga prepoznao kao mesto u kojem su snimani kadrovi za seriju „Sva ta ravnica”. Lazar Dunđerski je ovaj dvorac otkupio od poznate porodice Stratimirović 1889. godine. Na kompletnom posedu postoje dva dvorca i oba su sazidana za porodicu Stratimirović, jednu od retkih srpskih porodica koja je u tadašnjoj Habzburškoj monarhiji dobila status plemstva. Mali dvorac je izgrađen krajem XVIII veka, a veliki početkom XIX. Neki podaci govore da su radovi završeni 1826. godine. Do danas nije poznato po čijem su se projektu gradila ova dva znanja. Ipak, zna se da je veliki dvorac sadašnji izgled dobio početkom prošlog veka, kada su izvršene promene pre svega na krovnoj konstrukciji. Iznad krova se izdizala kula koja je uklonjena. Na njoj se nalazio vidikovac, sat sa mehanizmom i grb porodice Stratimirović. Kompletna rekonstrukcija je urađena 1912. godine, po projektu arhitekte Momčila Tapavice.

2_ Kulpin

Ako se pogleda manji dvorac može se reći da je to prizemna zgrada sa visokom soklom, simetrične fasade na čijoj se sredini nalazi rizalit. On se završava trouglastim timpanonom. Ipak, mnogo je za ovu priču značajniji veliki dvorac koji je u svakom smislu impresivniji od malog. Baš kao i mali, i veliki dvorac je prizemna zgrada. Izuzetno je karakteristična pristupna rampa u kojoj je smešten glavni ulaz. Sa dvorišne strane dominira velika polukružna terasa. Glavnom fasadom dominira klasicistički portik (trem) sa stepeništem. Ceo dvorac je urađen u klasicističkom stilu. Tu su, naravno, pristupne rampe koje omogućavaju visoku funkcionalnost dvorca. Ulaz krase i četiri jonska stuba koji nose arhitrav (arhitektonski izraz za gredu) i timpanon (ukrašen prostor iznad prozora i vrata). Polurozete i figure orlova su upotrebljene za ukrašavanje prozora. Unutrašnjost dvorca je izvrsno osmišljena. Iz prostranog hola se ulazi u glavnu prostoriju koja je dugačkim hodnikom povezana sa ostalim delovima dvorca. Prozori i ulazna kapija u ovaj kompleks ukrašeni su elementima od kovanog gvožđa i rešetkama. Pored različitih komada nameštaja, u dvorcu se može videti i klavir na kom je svirala Lenka Dunđerski. Porodica Dunđerski je zadržala posed sve do zakona o nacionalizaciji 1945. godine. Čuvši ovu priču, otišli smo do Poljoprivrednog muzeja koji se nalazi u sastavu kompleksa. U njemu su smeštene poljoprivredne mašine i oruđa za rad još iz onog vremena.

Iako je poslednje renoviranje bilo relativno skoro, 2009. godine, dvorac Kulpin se ne nalazi u najboljem stanju. Fasada je počela da otpada, a unutrašnji deo objekta je vidljivo počela da napada vlaga.

2_ Fantast

Put nas je dalje vodio ka Bečeju, gde se na 14 km od grada nalazi velelepni dvorac Fantast. Čitav kompleks se prostire na neverovatnih 65 hektara. Dvorac je podigao Bogdan Dunđerski, kako se priča, iz inata. Naime, tada su kružile priče da je Bogdan Dunđerski finansijski propao. On je, želeći da zapuši usta svim dušebrižnicima, podigao ovaj dvorac. Kažu, podigao je dvorac iz mašte. Ono što je zapisano i što se prenosi sa kolena na koleno jeste činjenica da je Fantast u potpunosti pokazao svu moć i bogatstvo svog vlasnika. Interesantno je da se Bogdan Dunđerski nikad nije ženio, a imao je tri ljubavi. To su, naravno, na prvom mestu bile žene, zatim konji, dok mu je treća ljubav bilo vino. Dunđerski je bio izuzetno dobar prijatelj sa čuvenim slikarem Urošem Predićem kome je poverio da oslika ikonostas u kapeli Svetog Đorđa, koju je sagradio odmah pored dvorca. Kapela je sagrađena u neovizantijskom stilu. Vojvođanski veleposednik je preminuo 1943. godine i sahranjen je upravo u ovoj kapeli.

Dvorac Fantast je građen posle Prvog svetskog rata, tačnije u periodu od 1919 do 1923. godine. Njegova glavna karakteristika je mešavina različitih stilskih formi koje, što je još zanimljivije, nisu karakteristične za ovdašnje prostore. Toranj i četiri kule su urađeni u neogotskom stilu, dok su oba ulaza u stilu neoklasicizma. Ceo dvorac je ograđen, a posebno se ističu dve fascinantne kapije od kovanog gvožđa.

Dvorac je 1983. godine pretvoren u hotel i u njegovoj unutrašnjosti gotovo ništa nije kao što je bilo pre više od pola veka. Samo su vrata i zidovi zadržali autentičnost iz starih vremena. Raskošni nameštaj, tepisi, kristalni predmeti, lusteri, nakit, umetničke slike pokradeni su i odneti iz posle oslobođenja 1945. godine. Tada su u dvorac puštene ovce.

Ono što je dvorac Fantast izdvajalo od svih drugih nije samo činjenica da je bio raskošan, i da je prikazivao moć Dunđerskog, već ergela Fantast po kojoj je ovaj dvorac bio jedan od najpoznatijih u ovom delu Evrope. Nekada je ergela brojala oko 1400 konja, a danas ima oko 80 grla. Koliko je ergela važan deo ovog poseda govori i činjenica da je dvorac dobio ime po konju Fantastu, najboljem kog je ergela Bogdana Dunđerskog odgajila. Iskoristio sam priliku da jašem jednog od konja iz ergele po imenu Bećar. Posle toga, uputili smo se dalje ka dvorcu Sokolac i kaštelu Ečka kod Zrenjanina.

 

 

Napomena: 
Nijedan deo teksta ne sme biti reprodukovan bez prethodnog odobrenja autora ili redakcije portala. Nećemo objavljivati uvredljive, nepristojne i netolerantne komentare.
Podeli: 

Comments

Submitted by Autor (not verified) on 16/02/2015 - 20:00
Obavezno obiđite Dvorce Vojvodine. To je jedno potpuno novo i drugačije iskustvo.