Zemlje Skandinavije se rijetko spominju kada su turističke destinacije u pitanju. Kad stiže ljeto, nude nam Grčku, Tursku, Tunis; kad je zima, navode se Austrija ili Slovenija. Vjerovatno zbog geografske udaljenosti i priča o velikim hladnoćama, sjever našeg kontinenta ostaje izvan turističkih preporuka. S druge strane, te su zemlje, pogotovo nakon jugoslovenskih ratova devedesetih, postale meka za ljude sa naših prostora, koji su otišli trbuhom za kruhom. U tome je prednjačila Švedska, zemlja koju je naš narod odavno opisao čuvenom doskočicom „hladno, al’ standard”. Red je, međutim, da se sazna nešto više o zemlji Hogara Strašnog, Abbe, Zlatana Ibrahimovića i Djevojke sa tetovažom zmaja. I to iz prve ruke.
Švedska (u originalu Sverige, što na švedskom znači Švedsko kraljevstvo) je zemlja koja se nalazi na Skandinavskom poluostrvu, graniči sa Norveškom na zapadu, Finskom na istoku i Danskom na jugu (preko mosta). Parlamentarna je monarhija i kao takva postoji još od srednjeg vijeka. U svijetu je najpoznatija kao država sa najvišim stepenom socijalnih prava i jednakosti, odnosno, kao jedna od najrazvijenijih zemalja. O Švedskoj ću govoriti iz vizure dva grada koja sam nedavno posjetio: prijestolnice Stokholma i univerzitetskog centra Upsale.
Stokholm je grad od oko dva miliona stanovnika i samoproklamovani „glavni grad Skandinavije”. Sam grad se nalazi na čak četrnaest ostrva, koja su između sebe povezana simpatičnim mostovima i nalaze se na ušću jezera Melaren u Baltičko more. Takav geografski položaj dovodi do činjenice da je Stokholm izrazito vjetrovit grad, pogotovo u zimskom periodu. Stoga je potpuna ludost ići u Švedsku u novembru. Dakle, ne radite ovo što sam ja, već izaberite neki od ljetnih mjeseci da posjetite ovaj grad. Šveđani se, doduše, šale na svoj račun kako je švedsko ljeto najljepši dan u godini. Ali je u julu ili avgustu sigurno prijatnije nego u poznu jesen kad pošteno ne svane do osam, a smrkava se već oko pola četiri.
Brojni mostovi u kombinaciji sa starim dijelom grada (Gamla Stan) čine Stokholm prelijepim. Gamla Stan krase uske kaldrmaste ulice u kojima se, pored standardnih suvenirnica, nalaze prodavnice svega i svačega, od stripova do garderobe raznih stilova. Veliki je broj knjižara, a nerijetko su spojene sa kafićima, pa tako gosti mogu da uzmu sa police novu knjigu Terija Pračeta i lagano je listaju, dok pijuckaju kafu (koja inače nije bogzna šta, pogotovu za nas Balkance). Muzeji su takođe zanimljivi, a posebnu pažnju obratite na Skansen, prvi muzej tzv. open-air tipa, te Vasa, muzej posvećen ratnom brodu istog imena, potopljenog 1628, a koji je nedavno gotovo nedirnut izvučen iz mora i nalazi se unutar muzeja.
Na pola sata vožnje od Stokholma nalazi se Upsala, grad sa najstarijim univerzitetom u Švedskoj i jednim od najslavnijih u Evropi. Osnovan je davne, davne 1477. godine. Obratite pažnju, u to doba, Srpska despotovina i Kraljevina Bosna su već uveliko bile pod okupacijom Osmanlija, dok su se Zeta i Hercegovina još uvijek batrgale u sukobima sa osvajačima sa Istoka. Dakle, dok su kod nas Turci tek preuzimali vlast, a u Skandinaviji su se osnivali univerziteti. Koliko je Univerzitet u Upsali uticajan širom svijeta pokazuje i činjenica da je dao osam nobelovaca i još mnogo akademika i vladara. Imena Karla Linea, Andersa Celzijusa, Jens-Jakoba Bercelijusa ili Pera Lagerkvista dovoljno govore o slavnoj tradiciji ovog univerziteta.
Stoga i ne čudi što je Upsala pravi studentski grad. Ulice su prepune mladog svijeta, biblioteke i kafići takođe. Zgrade fakulteta i tzv. Nacija (studentskih domova organizovanih na osnovu gradova iz kojih studenti dolaze, npr. Stokholmska nacija, Geteborgska nacija, itd.) nalaze se u samom centru grada, oko impozantne katedrale gotskog stila koja se visinom izdiže iznad ostatka grada. Dok su kuće i zgrade u Švedskoj uglavnom građene nisko sa velikim podrumima, takoreći „ukopane”, ova katedrala, izgrađena još u 13. vijeku, faktički se vidi iz gotovo svakog dijela grada: ne samo da je visoka (118,7 m), već se i nalazi na brdašcetu. Ona je inače i centar Švedske luteranske crkve, najveće religiozne organizacije u zemlji.
Duga istorija ovog kraja vidi se i u staroj Upsali (Gamla Uppsala), koja se nalazi nedaleko od grada. Gamla Upsala je danas malo selo sa velikim vikinškim grobljem, ali je u srednjem vijeku bila centar skandinavske dinastije Ingling (Yngling), opjevanu i pod imenom Skilfing (Scylfing) širom poluostrva. Legendarni ep Beovulf (Beowulf) govori upravo o glavnom junaku koji pripada toj dinastiji, a spominju se i istorijski istinite ličnosti: Edgils, Ohtere i Onela od Skilfinga. Svakako zanimljivo mjesto koje vrijedi posjetiti, ako volite istoriju ili englesku književnost.
Šveđani su jako ljubazan i kulturan narod, što možda ne očekujete u hladnom okruženju. Mnoge uslužne radnike iz naše zemlje bi trebalo poslati na kratak kurs ponašanja u Švedsku; prodavači i kasirke vas pozdravljaju neusiljenim osmjehom, ne gledaju vas poprijeko ako imate neko pitanje dok ste na kasi, a nerijetko su spremni i da kratko proćaskaju sa mušterijama. Dakle, da naprosto poželite da ponovo dođete da pazarite. Jezik im nije posebno komplikovan (mada se na početku čini, jer se neka slova čitaju kao druga slova, a neka ne čitaju uopšte), ali se možete opušteno koristiti engleskim, jer ga tamo svi znaju. Možete probati i sa našim jezikom nekad, budući da je veliki broj Južnih Slovena u Švedskoj, ali očekujte i da se vrlo vjerovatno nećete dopasti tim ljudima ako ne pripadate njihovoj etničkoj grupi.
Kad smo kod listova naših gora, jedan se nalazi na svakom ćošku – Zlatan Ibrahimović. Ovaj maestralni fudbaler suvo je zlato švedskog sporta i uspio je popularnošću da nadmaši i, inače neprikosnovene, hokejaše. Vidjećete ga na bilbordima, u prodavnicama, na televizijskim reklamama... svuda. To je pogotovo bilo vidljivo tokom moje posjete, koja se desila koji dan nakon velike borbe u baražu za Svjetsko prvenstvo sa Portugalom. Šveđani su izgubili sa 3:2 u Stokholmu, a na naslovnicama je bila neizostavno pognuta Zlatanova glava i animacije švedskih srca. Slomljenih.
Švedska nije mjesto ludog noćnog provoda, niti je Stokholm grad koji nikad ne spava. Takva očekivanja okrenite ka jugu, ovo je ipak sjever Evrope. Ali daleko od toga da Vikinzi ne ljube alkohol. Štaviše, iako su vlasti zabranile prodaju alkohola vikendom, te radnim danima nakon 22 časa, vrlo ćete lako vidjeti koliko se mnogo istog troši, i to na ulicama. Kad padne mrak, ulice su prepune ljudi koji nose zelene kese u kojima na sve strane zveče flaše i lupkaju konzerve. Naime, u Švedskoj se alkohol prodaje u specijalizovanim marketima, a isti su kao Diznilend za ljubitelje kapljice; tu se mogu naći piva, vina i žestoka pića iz brojnih zemalja svijeta. Inače, švedsko pivo je veoma dobro, a i jeftinije je od irskih ili čeških, koja takođe možete naći tamo.
Dakle, posjetite Švedsku, jer ima šta da se vidi i u čemu da se uživa. Idite ljeti, kad su dani topliji i duži, pogotovo ako ste zimogrožljivi. Vozite bicikl ili šetajte, jer autobusima se uglavnom voze oni koji drukčije ne mogu da se kreću: starije osobe, pijani i drogirani. Ne šalim se. Jedite i pijte uglavnom u kućnoj varijanti, jer je Švedska strašno skupa. Nemojte preračunavati cijene u evre u glavi, ista može onda da vas zaboli, jer evro vrijedi osam kruna. Obucite se dobro, lijepo se provedite i, ako možete, pronađite sebi posao i ostanite. Švedskoj su trenutno potrebni programeri i ostali stručnjaci za računare, pa ako pripadate tom sektoru, a slučajno nemate posla – u avion, pa na sjever! Ali ako ste prije svega zainteresovani turistički, a ovaj članak i jeste prevashodno o tome, upišite Stokholm i Upsalu u mjesta koja zaista treba da posjetite.