Položaj samostalnih umetnika u Srbiji

Submitted by Milena on 31/01/2013 - 19:41

um

Umetnik je tvorac umetničkog dela ili šire umetničkog stvaranja, čovek koji se aktivno bavi umetnošću. Svaka grana umetnosti ima svoje tvorce a sve njih povezuje nezavidna pozicija u društvu. Pošto je prošlo vreme mecena sa dobrim ukusom a današnji sponzori investiraju uglavnom u najgori šund, položaj umetnika u Srbiji nije nimalo lak. Naime, uprkos entuzijazmu i vizijama koje pokreću nadarene ljude da stvaraju i time obogate svetsku baštinu, oni su uglavnom naterani da se ,,prekvalifikuju“  kako bi preživeli. Dešava se da se neko i usudi da se bavi svojim umetničkim pozivom a tada se tek suočava sa brojnim problemima od kojih ću pomenuti dva. Pre svega, nailaze na nerazumevanje od strane okoline koja ih usled nerazvijene svesti osuđuje i čak im pridaje epitete koje nije kulturno navoditi u ovom tekstu.

Drugi važan problem je njihov pravni položaj koji povlači i pitanje njihove zarade, penzije, zdravstvene zaštite, u suštini egzistencije. Prema važećem Zakonu o kulturi samostalni umetnik jeste fizičko lice koje stvara autorska dela iz oblasti umetničke delatnosti ili izvodi umetnička i autorska dela iz oblasti umetničke delatnosti odnosno fizičko lice koje samostalno, u vidu zanimanja, obavlja umetničku delatnost i kome je reprezentativno udruženje u kulturi utvrdilo status lica koje samostalno obavlja umetničku ili drugu delatnost u oblasti kulture. Zakon sadrži pojam samostalnog stručnjaka u umetnosti, pojam istaknutog umetnika kao i pojam samostalnog izvođača kulturnih programa i samostalnog saradnika u kulturi. Zahtev za utvrđivanje statusa lica koje samostalno obavlja umetničku ili drugu delatnost u oblasti kulture podnosi se odgovarajućem reprezentativnom udruženju u kulturi. Reprezentativno udruženje u kulturi, u postupku po zahtevu za utvrđivanje statusa lica koje samostalno obavlja umetničku ili drugu delatnost u oblasti kulture, daje obrazloženu ocenu o ispunjenosti uslova za utvrđivanje statusa lica koje samostalno obavlja umetničku ili drugu delatnost u oblasti kulture (u daljem tekstu: obrazložena ocena) za umetnike, saradnike i stručnjake iz svoje oblasti kulturne delatnosti koji su tom udruženju podneli zahtev, bez obzira na članstvo u tom udruženju. Ova procedura je neophodna kako bi to lice moglo biti upisano u jedinstvenu evidenciju i moglo ostvarivati prava na osnovu svog statusa. Evidenciju lica koja samostalno obavljaju umetničku ili drugu delatnost u oblasti kulture, za svaku kulturnu delatnost, vodi odgovarajuće reprezentativno udruženje u kulturi. Podatke iz evidencije reprezentativno udruženje u kulturi dostavlja u vidu obaveštenja nadležnoj organizacionoj jedinici Poreske uprave, u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje. Sadržinu i način vođenja evidencije propisuje ministar. Lice koje je steklo status lica koje samostalno obavlja umetničku ili drugu delatnost u oblasti kulture briše se iz evidencije na lični zahtevi ili kada reprezentativno udruženje oceni da više ne ispunjava uslove za to. Međutim, u prasi se pokazalo da je Zakon o kulturi iz 2009. stvorio je uslove za nekontrolisan rast broja samostalnih umetnika, dok nije predvideo mogućnost smanjenja njihovog broja. Naime, reprezentativna udruženja, koja imaju pravo da dodeljuju status lica koja se bave umetničkom ili drugom delatnošću u oblasti kulture, nemaju mogućnost da taj status nekome oduzmu zato što zakon ne definiše ni uslove pod kojima to može da se učini, ni termine u kojima je dopuštena provera ispunjenosti zakonskih uslova.

Članovi nacionalnog saveta za kulturu ističu da stara udruženja, u strahu od toga da će im neko oteti samostalne umetnike i da će ona zbog toga dobijati manje sredstava, spuštaju kriterijume za status i dodeljuju ga neštedimice. Za lice koje je steklo status istaknutog umetnika, odnosno istaknutog stručnjaka u kulturi u budžetu Republike Srbije obezbeđuju se sredstva za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i doprinosa za zdravstveno osiguranje, u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje. Sredstva za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i doprinosa za zdravstveno osiguranje za lice koje je steklo status lica koje samostalno obavlja umetničku ili drugu delatnost u oblasti kulture obezbeđuju se u budžetu autonomne pokrajine, odnosno budžetu jedinice lokalne samouprave, u skladu sa zakonom. Bliže uslove i način sticanja prava na uplatu doprinosa propisuje nadležni organ autonomne pokrajine, odnosno organ jedinice lokalne  samouprave. Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo.

Međutim, i posle godinu i po dana od stupanja na snagu Zakona o kulturi, grad Beograd, koji prema ovom Zakonu obezbeđuje sredstva za uplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje više od 1.500 samostalnih umetnika, ne izvršava svoje obaveze na vreme. Članovi Koordinacionog odbora se  žale da Grad Beograd kasni sa uplatama i po više od mesec dana, pa Poreska uprava umetnicima obračunava kamate na dug koji je nastao bez njihove krivice. Koordinacioni odbor umetničkih udruženja Srbije čine 15 reprezentativnih udruženja: Udruženje dramskih umetnika Srbije (UDUS), Udruženje likovnih umetnika Srbije (ULUS), Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajna Srbije (ULUPUDS), Udruženje muzičkih umetnika Srbije (UMUS), Udruženje filmskih umetnika Srbije (UFUS), Udruženje književnih prevodilaca Srbije (UKPS).

Tu su i Udruženje kompozitora Srbije (UKS), Udruženje baletskih umetnika Srbije (UBUS), Udruženje orkestarskih umetnika Srbije (UOUS), Udruženje književnika Srbije (UKS), Srpsko književno društvo (SKD), Udruženje filmskih glumaca Srbije (UFGS), Udruženje dramskih pisaca Srbije (UDPS), Asocijacija srpskih arhitekata (ASA) i Udruženje scenskih umetnika, stručnjaka i saradnika u kulturi Srbije.

Dakle, dolazimo do zaključka da usled propusta zakonodavca kao i zbog finansijske zavisnosti udruženja najviše ispaštaju ljudi koje bi u nekom drugom društvu, koje je na višem stupnju civilizacijskog razvoja i ekonomski stabilnijem, čuvali kao malo vode na dlanu. Oni o čijim se životima radi stalno predlažu neke nove mere i metode ali ne dobijaju podršku od Ministarstva. Ostaje nam da čekamo neko novo zakonsko i faktičko rešenje dok će umetnici koji odbijaju da se ,,prekvalifikuju“ i dalje voditi bitku sa vetrenjačama.

 

 

Napomena: 
Nijedan deo materijala ne sme biti reprodukovan bez prethodnog odobrenja autora ili redakcije portala. Nećemo objavljivati uvredljive, nepristojne i netolerantne komentare.
Podeli: