Dijamant: Nije vredno sve što sija

Submitted by Aleksandar Mili... on 19/04/2015 - 18:10

S vremena na vreme naletim na emisije koje se bave dijamantima. Svaki put ostanem zaslepljen njihovom lepotom i posebnošću. U želji da bar malo približim čitaocima ovu vrlo zanimljivu materiju koja se kod nas malo obrađuje, pokušaću da prenesem određena saznanja iz inostranih izvora.

Za početak bi trebalo reći da je dijamant bezbojna, kristalna supstanca sa velikim indeksom prelamanja svetlosti. Dijamant predstavlja alotropsku modifikaciju ugljenika. Alotropska modifikacija je pojava da se neki element javlja u više oblika. Ti oblici se međusobno razlikuju po broju atoma u molekulu ili po strukturnoj formuli molekula. Dijamant se smatra najtvrđim mineralom u prirodi. Na Mosovoj skali tvrdoće zauzima najviše mesto sa tvrdoćom 10. Atomi ugljenika u dijamantu imaju tetraedarsku strukturu. Sečenjem i poliranjem dijamanta dobija se brilijant. Mera za težinu dijamanta je karat, a 1 karat iznosi 0,2 grama.

Kvalitet dijamanta se određuje na osnovu nekoliko parametara: boje, čistoće, sečenja i broja karata.

Boja dijamanta je definisana na skali koja se obeležava alfabetom od slova D do slova Z. Slova A, B i C se ne upotrebljavaju. Ovakvom gradacijom je Institut Amerike za dragulje (GIA – Gemological Institute of America) hteo da se ogradi od drugih prodavnica nakita koje imaju svoju sopstvenu skalu. Boje sa oznakom D, E i F spadaju u kategoriju bezbojnih. D je najbolja oznaka. Neki veoma slavni dijamanti, kao što je bledo žuti dijamant Sensi od 55 karata, više naginju ka kraju skale iako nisu „fantastično obojeni”. Najveći dijamant na svetu boje D je Sentenari, i njegova težina je 273,85 karata. Drugi po veličini je dijamant Milenijumska zvezda sa 203,04 karata. Neki dijamanti, kao što su razni obojeni, ne uklapaju se u ovu skalu. Dijamanti se javljaju u bojama duge. Najređe su crvena i ljubičasta, kao i kombinacija ove dve boje. Najčešće boje su žuta i braon, ali je bezbojni dijamant najpopularniji, bar kad je nakit u pitanju. Posebno su retki prirodni dijamanti u plavoj i zelenoj boji. Neki svetli dijamanti su ozračeni kako bi se postiglo da njihova boja bude intenzivnija. Što se gradacije tiče, oznaku „blizu bezbojan” nose svi dijamanti koji su obeleženi slovima alfabeta G, H, I i J. Bledožuti su K, L i M. Veoma svetložuti su oni sa oznakama N, O, P, Q i R. Svetložuti dijamanti nose oznake S, T, U, V, W, X, Y i Z.

 

Za dijamante braon boje, postoji skala sa 7 nijansi, pri čemu nema primesa bilo koje druge boje.

 

Prirodno obojen dijamant košta daleko više od ozračenog. Dijamanti kao što su Houp, Drezden zeleni, Tifani žuti, Sultan Maroka, Vitelzbah, Agra, Velika Hrizantema, Konde roze, Transval plavi unikatni su jer nisu ozračeni. Među spomenutima se ističe Drezden zeleni koji je zvanično najveći zeleni dijamant na svetu (40,7 karata). Davne 1988. godine u aukcijskoj kući Sotebi američkom kolekcionaru je prodat okrugli, VS2 čistoće, fantastično zeleni dijamant prirodne boje od 0,9 karata za 663 hiljade dolara.

Čistoća (jasnoća) dijamanta se meri na sklali od I3 do FL. Na skali je najgora oznaka I3 – Imperfect 3 (Nesavršen). Najbolja oznaka je FL – Flawless (bez mane). Između I3 i FL, na skali je sledeća gradacija: I2, I1, SI2, SI1 (blage nesavršenosti), VS2, VS1 (veoma blage nesavršenosti). Dijamanti Houp i Tifani su čistoće sa oznakom VS1. Dalje na skali, pre konačne oznake FL, postoje još dve gradacije: VVS2 i VVS1 (veoma veoma blage nesavršenosti). Dijamant Svetlost mira od 137 karata čistoće je VVS1, sa oznakom D što se tiče boje. Jedini dijamant bez mane (FL – Flawless) nosi vrlo prosto ime – Neuporediv.

Sečenje: Postoji mnogo različitih tipova sečenja. Najčešći je okrugli brilijant koji ima 57 aspekata. Postoje različite varijacije na okrugli brilijant – ovalni, kruškasti, markiz. Druge, veoma uobičajene tehnike sečenja dijamanta su srce, korak i princeza. Posebno popularan stil sečenja je u obliku srca. Ekspanzija ovog stila je zabeležena posle filma „Titanik”. Ljude često zbunjuju dijamanti Houp i Srce okeana. Oba dijamanta su plava i oba su okružena manjim belim kamenjem. Jedan je sečen stilom srca, a drugi kao jastuk. Ono što ih nesumnjivo razlikuje jeste veličina. Naime, Srce okeana je znatno veće od dijamanta Houp.

Poslednja karakteristika, a ujedno i najvažnija, jeste karat, i njim se označava težina. Karat presudno utiče na vrednost dijamanta. Koliko je ova karakteristika bitna govori jedan prost podatak. Dijamant čistoće SI1 od 4 karata vredi znatno više nego dijamant čistoće VS2 od 1,6 karata.

Najveći dijamant na svetu je Zlatni jubilej (Golden Jubilee) braonžute boje, sečen u obliku jastuka. Težina mu je 545,67 karata. Drugi po veličini je Zvezda Afrike (Star of Africa), koji je poznat kao Kulinan I. Težina mu je 530,2 karata, a sečen je u obliku kruške. Treći najveći dijamant je Neuporediv. On je zlatnožutonarandžaste boje, u obliku kruške. Ima 407 karata. Četvrti po veličini je Kulinan II. On je dobijen od istog kamena kao Zapadna zvezda. Težina mu je 317,40 karata i sečen je u obliku jastuka.

Do 2001. godine najvredniji dijamant je bio fantastično crveni Henkok, težine 0,95 karata, koji je na aukciji u Njujorku prodat za neverovatnih 880 hiljada dolara. Kupio ga je sultan od Bruneja, za koga se veruje da ima jednu od najvećih kolekcija obojenih dijamanata na svetu.

 

 

Napomena: 
Nijedan deo teksta ne sme biti reprodukovan bez prethodnog odobrenja autora ili redakcije portala. Nećemo objavljivati uvredljive, nepristojne i netolerantne komentare.
Podeli: