Hašiš u Marseju

Submitted by magnum strike on 26/11/2013 - 13:47

3 Hašiš u Marseju

Š. je ushićen, izašavši iz voza, osetio lučki zadah dokova i palmi. Uputio se ka hotelu, nedaleko od same luke. Ostavivši tamo prtljag, rešiо se na obilazak periferije grada. Divi se borbi telegrafskih stubova protiv agava, bodljikave žice protiv bockavih palmi, magluštine smrdljivih tremova protiv vlažne tmine platana. Sve vreme Š. čeka telegram od svog bankara kojim bi ga obavestio o mogućnosti za kupovinu holandskih akcija. Kraj tih dvadesetih godina bio je Meka za špekulaciju. Šetajući i razmišljajući o Montičelijevim slikama, ne samo što je smetnuo sa uma bankara, već se obreo u jednoj ozloglašenoj lučkoj krčmi. Ali, transakciju je obavio. Nabasavši na jednog Arapina, verovatno ložača ili nosača na nekom teretnom brodu, došao je do hašiša. Kratko poznantstvo, kupovina i povratak u hotelsku sobu. Tamo, gledajući u prozoru usečenu sliku crnih uskih ulica lučke četrvrti, Š. čeka da hašiš počne delovati. Kucanje na vratima. Usplahiren, dovlači se do njih. Smtno uplašen, započeo je razgovor. Ispostavilo se da je to bio raznosač depeša i upravo ga je obavestio da mu ju bankar poručio da u petak kupi 1000 Royal Dutsch (holandske akcije). Sve što Š. treba da uradi jeste da ode do pošte i pošalje svoju saglasnost. Ali, na umu je imao sasvim drugu stvar; usled opijata, osetivši razdiruću glad, rešio je da bi najpametnije bilo najpre kupiti tablu čokolade. Sišao je na ulicu, a izlog mu je mahao bombonjerama i visoko naslaganim pecivima. Ušao je u radnju i zastao zbunjen. Prodavac ga ljubazno upita želi li da ga obrije ili ošiša. Š. prasnu u smeh. Posle nekog vremena shvati da je hašiš već uveliko počeo da deluje i da je pobrkao puder-doze sa bombonjerama i niklovane tabakere sa tablama čokolade. Opijenost je poodmakla i Š. napusti radnju, prešavši preko trga spusti se u obližnji bar. Dok je komad leda plovio u čaši njegovog vina, Š. primitivnom oštrinom posmatra lica gostiju. Bore, pogledi, crte, ništa mu ne izmiče. Telegram! Setio se da mora ostati budan da bi poslao telegram. Naručuje crnu kafu, ali prolazi pola večnosti dok je osetio njen miris ispred sebe. Čim je kafa stigla, požudno se bacio na nju, prinosi je ustima, ali zаstaje. Držao ju je tako neko vreme ispred sebe kao okamenjen, setivši se da kafa pojačava dejstvo hašiša. Mrak je napolju obujmio kej. Š. krete baš u tom pravcu i zaneseno čita imena čamaca koji su tamo bili pričvršćeni. Poslednja razgovetna misao te noći bila mu je kako bi bilo dobro da legne na kamenu klupu u blizini. Vrelo podnevno sunce ga je probudilo sutradan na klupi pokraj vode. Narednu misao skovao je ugledavši pored sebe novinski naslov: „Senzacionalan skok za Royal Dutsch”.

1 Hašiš u Marseju

Isparenje, neprozirnost, težina vazduha, svetlije boje i kabastiji predmeti su ispunili jednu sobu u utrobi Marseja. B. leži na krevetu i razmišlja o plaču deteta, koji ga uznemirava već četvrt časa od kako je uzeo hašiš. Mora da izađe. Ispada na ulicu pred veliki natpis „Barnabe”, koji nosi električni tramvaj. Neki Kinez u svilenim pantalonama i roze jakni uvodi devojke u klub. On je vratar, zaključuje K. treskajući nogom u taktu slamnatog šibanja džeza kojе dopire iz kluba. Pomerio se odatle i ušao u mali kafe po sladoled. Kako je već satima pod dejstvom crocka, razmišlja kako on deluje. Svakom ornamentu daje višeznačnost, svaki gleda sa barem dve različite strane. Svojstveno mu je da jednom te istom pejzažu izmami mnoštvo strana, sadržaja i značenja. Ponovo soba. Zavese prevode jezik vetra i njegovom dašku pružaju oblik. Boje. Crvena se razliva u svim nijansama. B. taj budžak sobe nazva „Laboratorie du Rouge”. Duhovi mu lebde iznad desnog ramena. Ploča na peći postaje mačka. Dok njegov sagovornik govori o đumbiru, pisaći sto se pretvara u dućan s voćem. Prostorija je postala zažarenija, kadifastija i tamnija. Iako blagonaklon, nesposoban je da sluša sagovornika. Energija ćutanja preseca vazduh između njih. Sledi duboka obamrlost. Ipak, treba poslužiti goste. Votka i ovalna tacnica sa keksom se pružiše pred njih. Brzo se isprazniše. B. nađe donekle skrivenu kesu sa keksom, čudesno je zgrabi u ukrštenom osećanju mučeništva i blaženstva, i sede na stolici uskliknuvši: „Sada sam crkva.”. Nastavio je da sedi i držao punu čašu kafe četvrt sata, koja se vremenom premetnula u skiptar. Neko zatvori prozor, jer je buka postala nesnošljiva. B. pri bljesku svetlosti pogleda ruku. Voštana je dok ubruzgava meskalin u butinu. Povede se raspravama o nekim rečima, značenjima, tumačenjima. B. je upitao zašto se kaže da „šume mame”. To se može doznati kod Meksikanki, uhvati negde glas, Meksikanki, to znači otići u šumu da umreš. Zato ih šuma mami.

4 Hašiš u Marseju

Priče su slobodni pokušaji rekonstrukcija atmosfere koju je filozof i teoretičar, Valter Benjamin, sastavio kroz zapise, poznatije kao delo „O hašišu”. Krajem dvadesetih i početkom tridesetih godina prošlog veka, ovaj veliki znanstvenik je, potaknut Bodlerovim spisima, želeo da tretira hašiš kao subjekt u svojim istraživanjima. Naravno, i sam je učestvovao u tim ogledima, koji si bili zapravo seanse sa njegovim prijateljima. Cilj je bio pokušati da se dokuči umnogostručavanje individualnosti i opiše. Zbirka je, kao rezultat toga, konfuzna građevina naslaganih misli. Pokušaj transcendiranja pomoću lule i napitaka star je koliko i čovečanstvo, ali se otima utisak, barem u Benjaminovom slučaju, da je hašiš ništa više do fantazija, jer ako je B. želeo otkriti slojevita iskustva mističnog jezika u svom haš-transu, on ih je otkrio najpre, jer je sam žarko želeo da ih otkrije.

 

 

Napomena: 
Nijedan deo teksta ne sme biti reprodukovan bez prethodnog odobrenja autora ili redakcije portala. Nećemo objavljivati uvredljive, nepristojne i netolerantne komentare.
Podeli: