Zapisi prokletog čoveka (I deo)

Submitted by Despot Kasapinović on 11/08/2013 - 20:53

Zapisi prokletog čoveka

Rad na sebi i prihvatanje sopstvenog bića onakvo kakvo jeste...

 

Iskustva i mudrosti

 

Posveta životu i mudrosti – prvi deo 

*Reči o zahvalnosti:

- Čovek, da bi stvorio nešto veliko, mora najpre da bude istinski zahvalan na onome što je svakodnevno, sićušno i malo.

*Poštovati redosled:

- Prvo se čisti prašina i prljavština u glavi, pa se tek preko očišćene usklađene glave dopire do srca. Dakle, prvo se se rešavaju problemi u glavi, kada se oni reše tada je čovek istinski sposoban i spreman da reši probleme u vezi sa „srcem“.

*Baš sve je do ljudske glave:

- Bibliju je napisao čovek. Astronomiju, matematiku i fiziku je otkrio čovek. Antropologiju, biologiju i anatomiju je spoznao čovek. Sociologiju je promatrao čovek. Filozofiju, pravo i psihologiju je ispekao čovek. Svaki plod je zasluga čovekova. Produkt njegove glave koja razmišlja i samostalno uči od majke istorije na greškama iz prošlosti. Prosvetiteljstvu nikada nije doprinela bilo koja pojedinačna nauka, već čovekova bistra glava, spajajući sva široka i uska znanja. Cela istina nije u religiji, niti istoriji, pravu, ni u psihologiji pojedinačno, ceo sklop kristalno jasne istine se nalazi u čoveku koji se oslanja sam na sebe da je pronađe.

*Krug mržnje ograničava mir:

- Na svetu ima dosta nesazrele ljubavi. Gde je takva ljubav sa jedne strane, sa druge strane je i mržnja. Ovu drugu mračnu stranu sačinjavaju niti bola. Bol je hendikepiran, jer ima dosta praznina koje u tamnici samo tuga može popuniti. Pretrpljena bol, rađa mržnju koja pokreće čoveka na osvetu. Dokle god bude postojala nesazrela ljubav, postojaće i mržnja, a osveta će čuvati i večno zatvarati taj krug mržnje kroz vreme. Kao kada čovek sa grane ubere nesazrelu jabuku, obriše je o majicu i zagrize. Ugrizom shvata da plod nije još zreo, baca ga na zemlju. Vreme prolazi, nailaze mačke, psi, ptice sa odgajenom lažnom nadom i pokušavaju da namire svoj apetit sa nečim što jednostavno nije stvoreno da se svari i stopi sa njihovom prirodom. Ptice shvataju i odlaze, zelena jabuka ostaje usamljena na zemlji, prepuštena hemijskim procesima prirode da je kroz vreme nagrizu.

Tamna strana srca, po njoj je čovek rob:

- Svaki čovek koji poseduje makar malo tame u svome srcu može biti izmanipulisan. Tama je slabost koja se pobeđuje samostalnom slobodnovoljnom odlukom. Ukoliko čovek to ne uradi, biće kad tad potčinjen i bačen u savremeno ropstvo od strane drugog čoveka koji će iskoristiti makar trunku slabosti koja izvire iz napaćenog srca. Slobodnom voljom pobedimo mentalnu lenjost i budimo svoji ljudi gospodari, a ne robovi.

 *Sreće puna vreća:

- Ako se nešto radi za zadovoljstvo i sreću adekvatnu za svaki cilj, onda smo se bespotrebno popeli na nadvožnjak umesto da prođemo ispod njega. Sreća proističe iz skromnosti, prihvatanja i ljubavi.

*Usamljenost kuće ruši:

- Svesni smo da su u zgradama izmislili liftove, međutim, ako živimo na nekom od gornjih spratova nemojmo zaboraviti dobroćudne stepenice. Ne može čovek iz nerealnosti automatski da pređe u realnost. To se radi postepeno, korak po korak. Svaka kvalitetna promena je spora i postepena, kao silazak sa petog sprata stepenik po stepenik. Da bismo sišli važno je da imamo strpljenje.

 

 

 

II deo:  http://punjenipaprikas.com/zapisi-prokletog-%C4%8Doveka-ii-deo

 

 

Napomena: 
Nijedan deo teksta ne sme biti reprodukovan bez prethodnog odobrenja autora ili redakcije portala. Nećemo objavljivati uvredljive, nepristojne i netolerantne komentare.
Podeli: