U susret Olimpijskim igrama u Sočiju - 30 godina od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu

Submitted by Aleksandar Mili... on 14/01/2014 - 13:23

2 ZOI 84 Sarajevo

Početkom februara u ruskom gradu Sočiju biće otvorene Zimske olimpijske igre. U susret ovim igrama krenućemo jednim prisećanjem koje i te kako postoji među građanima nekadašnje Jugoslavije. Naime, u februaru 1984. godine, pre 30 godina, Jugoslavija i Sarajevo bili su domaćini XIV Zimskih olimpijskih igara. To je događaj koji će biti večno urezan u srca svih ljudi, posebno kada se prisetimo događaja koji će uslediti na tlu Jugoslavije. Istovremeno, to je događaj koji nijedan grad na tlu Jugoslavije, nijedna država iz nekadašnje SFRJ, u današnjem vremenu ne bi mogao da pomisli da organizuje, a kamoli da dobiju organizaciju tako važnog takmičenja. Iako se mislilo da su sve republike tadašnje Jugoslavije bile za organizaciju Igara, istina je da su se Slovenci oštro protivili pravdajući da je to preskup i ekonomski neisplativ projekat.

Sarajevo je organizaciju Igara dobilo u konkurenciji japanskog Sapora i zajedničke kandidature švedskih gradova Geteborga i Faluna. Istini za volju, mora se konstatovati da se prilikom određivanja domaćinstva, Međunarodni olimpijski komitet rukovodio i političkim razlozima. Mnogi će se zapitati kako? Tadašnja Jugoslavija je spadala u grupu nesvrstanih zemalja, a kao takva davala znatno manje razloga da dođe do bilo kakvog bojkota Igara jer su hladnoratovske igre između vodećih svetskih sila bile i dalje aktuelne. Na taj način, omogućeno je da se na sarajevskim igrama pojave svi značajniji predstavnici u zimskim sportovima. Za Jugoslaviju, to je bila idealna prilika da se predstavi celom svetu i da pokrene zimske sportove koji nisu u tom delu zemlje bili naročito aktuelni. Junak Jugoslavije bio je Jure Franko koji je za tadašnju zemlju osvojio srebrnu medalju, istovremeno jedinu na Igrama u Sarajevu. Igre su zvanično počele 8. februara 1984. godine ceremonijom svečanog otvaranja na Olimpijskom stadionu Koševo. Dan ranije, u Sarajevu nije bilo milimetra snega, ali je u noći pred otvaranje pala ogromna količina snega. Tako je otvaranje proteklo u fantastičnoj atmosferi i Igre su mogle da počnu.

1 ZOI 84 Sarajevo

Neke nove zvezde iznedrila su takmičenja u dvoranama Zetra i Skenderija, ali i na obroncima Jahorine, Bjelašnice, Igmana i Trebevića. Neke od njih su svakako Finkinja Marija–Liza Hamalainen koja je osvojila tri zlatne medalje u trčanju. Blizanci Amerikanci Fil i Stiv Mer su zauzeli prva dva mesta u slalomu, dok je Norvežanin Ejrik Kvalfos u bijatlonu osvojio najsjajnije odličje na 10km. Finac Mati Nikenen je dominirao u ski skokovima osvojivši zlatnu medalju u ski skokovima na velikoj skakaonici, dok je Nemac Jens Veifslog najbolji bio na maloj skakaonici. Istočnonemačka klizačica Katarina Vit je dominirala i zlatnom medaljom postala jedna od ikona ovog sporta svih vremena. Epitet najvećih zvezda Igara pripao je potpuno opravdano i zasluženo britanskom plesnom paru Džejn Torvil i Kristofer Din, koji su performansom i uz zvuke Bolera zadivili ceo svet. Ovacije sarajevske publike bile su neverovatne i možda je taj aplauz najbolje oslikao stanje milionskog auditorijuma koji je u tom trenutku pratio neponovljivu izvedbu britanskog para. Sudije su za umetnički dojam paru Torvil – Din dodelili maksimalne ocene (6.0) što se nikada ranije nije dogodilo u ovom sportu.

Pored Jure Franka, Jugoslaviju su u veleslalomu u Sarajevu predstavljali Boris Strel (5. mesto), Bojan Križaj (9. mesto) i Grega Benedik koji nije završio trku. U alpskom skijanju takmičili su se Tomaž Cerkovnik, Jože Kuralt, Janez Pleteršek i Tomaž Jemc, Mateja Svet, Anja Zavadlav, Nuša Tome, Andrea Leskovšek i Veronika Šarec. U ski skokovima svoje role ima li su Primoš Ulaga, Miran Tepeš, Tomaš Dolar, Bojan Globočnik i Vasja Bajc. Ekipu u bijatlonu činili su Andrej Lanišek, Tomislav Lopatić, Jure Velepec, Marjan Vidmar, Franjo Jakovac i Zoran Ćosić. U umetničkom klizanju predstavnici su bili Sanda Dubravčić u ženskoj i Miljan Begović u muškoj konkurenciji. Predstavnici u brzom klizanju bili su Behudin Merdović, Nenad Živanut, Bibija Kerla i Dubravka Vukušić. Nastupe u dva boba dvoseda i četvorosedu ostvarili su Siniša Tubić, Boris Rađenović, Nikola Stojnić, Zdravko Stojnić, Nenad Prodanović, Mario Franjić, Borislav Vujadinović, Ognjen Sokolović i Zoran Sokolović. U nordijskoj kombinaciji nastupili su Robert Kaštrun i Drago Vidić. Čast u sankanju branili su Suad Karajica, Dušan Dragojević i Dajana Karajica. Tu su i devetoro predstavnika u trkačkim disciplinama, Jana Mlakar, Andreja Smrekar, Metka Munih, Tatjana Smolnikar, Ivo Čarman, Dušan Đuričić, Sašo Grajf, Jože Klemenčić i Jani Kršinar. Poslednji put zajedno su nastupali i hokejaši. Pobedili su Italiju i izgubili tri meča završivši na deobi 9 – 12. mesta. U timu su bili Igor Beribak, Mustafa Bešić, Dejan Burnik, Marjan Gorenc, Edo Hafner, Gorazd Hiti, Drago Horvat, Peter Klemenc, Jože Kovač, Vojko Lajovec, Blaž Lomovšek, Drago Mlinarec, Murajica Pajić, Cveto Pretnar, Bojan Razpet, Ivan Ščap, Matjaž Sekelj, Zvone Šuvak, Andrej Vidmar i Domine Lomovšek. 

Najviše medalja osvojili su sportisti Sovjetskog Saveza – 25 (6 zlatnih, 10 srebrnih i 9 bronzanih). Najuspešniji su bili sportisti Istočne Nemačke sa 24 odličja (9 zlatnih, 9 srebrnih i 6 bronzanih). Ukupno 19 zemalja od 49 je imalo osvajače medalja. Iako apsolutno niko nije verovao u pozitivan finansijski ishod, Olimpijske igre u Sarajevu ušle su u anale olimpizma jer je prvi put u istoriji Zimskih olimpijskih igara ostvaren suficit koji je iznosio 12 miliona dolara.

Lična karta Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine

  • Učestvovalo je 49 država.
  • Prvi put se na najvećoj zimskoj planetarnoj smotri pojavilo 5 zemalja Senegal, Monako, Portoriko, Devičanska ostrva i Egipat.
  • U 6 sportova održano je 49 takmičenja.
  • Ukupno je učestvovalo 1272 sportista (998 muškaraca i 274 žene).
  • Maskota Igara bio je legendarni Vučko, dizajnirao ga je Jože Trobec
  • Zakletvu u ime sportista položio: Bojan Križaj
  • Zakletvu u ime sudija položio: Dragan Perović
  • Olimpijski plamen upalila: Sanda Dubravčić
  • Prve Zimske olimpijske igre u komunističkoj državi.
  • Organizacija 14. ZOI koštala je 142,6 miliona dolara, a polovina prihoda bila je ostvarena od prodaje prava na televizijski prenos.
  • Ukupno je prodato 250.000 ulaznica, a samo u inostranstvu 200.000, dok su TV prenos sarajevske „bele olimpijade” pratile dve milijarde ljudi.
  • Sa ZOI je izveštavalo preko 4.500 novinara.
  • Izložba o olimpijskom Sarajevu obišla je 1.640 gradova bivše Jugoslavije i sveta.

3 ZOI 84 Sarajevo

Na kraju, ostaje samo sećanje na jednu impresivnu organizaciju i događaj. Danas, gotovo ni traga o svedočanstvu igara u Sarajevu. Od neverovatnog kompleksa i maskote Vučka ostale su ruševine i uspomene na neko lepše, srećnije vreme. Slike maskote na zidovima su izbledele dok su skakaonice i staze zarasle u korov. Kažu da građevine i objekti u velikoj meri mogu oslikati stanje zemlje, što se nažalost u ovom slučaju, ali i u svim drugim na prostorima bivše Jugoslavije, ispostavlja kao velika istina.

 

 

Napomena: 
Nijedan deo teksta ne sme biti reprodukovan bez prethodnog odobrenja autora ili redakcije portala. Nećemo objavljivati uvredljive, nepristojne i netolerantne komentare.
Podeli: