Srpska vojnička groblja u Makedoniji

Submitted by Aleksandar Mili... on 04/11/2016 - 09:27

spomen kapela na vrhu kajmakcalana

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija je teritorija na kojoj se nalazi veliki broj grobalja, na kojima počivaju srpski vojnici poginuli tokom Prvog i Drugog balkanskog rata, Prvog i Drugog svetskog rata. Pored spomen obeležja koja su u vrlo dobrom stanju, postoje i ona koja su zapuštena i u veoma lošem stanju. Nažalost, ima i onih koja više ne postoje.

Jedna od poznatijih spomen obeležja stradanja Srba u Prvom svetskom ratu nalazi se u malom mestu Udovo, na putu Skoplje – Solun, 25 km od graničnog prelaza Đevđelija. U spomen-kosturnici u Udovu položeni su ostaci vojnika, žrtava Valandovskog pokolja koji se zbio na Veliki petak 2. aprila 1915. godine. Tada su bugarske snage na sedam mesta prešle granicu i ubrzo napale Valandovo. Glavni sukobi bili su na železničkoj stanici Strumica u Udovu, na potezu od sela Pirava do Valandova i na Valandovskom brdu. Izginula je većina srpskih vojnika koji su tog dana branili Udovo i Valandovo. Od 450 vojnika poginulo je 261, a ranjeno 97.

Inicijativa za izgradnju spomen-kosturnice u Udovu pokrenuta je prilikom posete kralja Aleksandra 9. marta 1931. godine, dan posle razornog zemljotresa koji je pogodio Valandovo. Kralj je tom prilikom obišao grobove 270 srpskih vojnika i oficira. Spomen-kosturnica u Udovu podignuta je 1934, završena je 1936. godine. Otvorena je i osvećena 1.novembra iste godine.  Projektant je Momir Korunović.Na ovom mestu pored vojnika poginulih u Valandovskom pokolju položene su i kosti 2 hiljade srpskih vojnika poginulih u opštinama Đevđelija, Strumica, Dojran i Negotino.

Drugo masovno svedočanstvo stradanja naših sunarodnika je srpsko vojničko groblje u Bitolju koje se nalazi u južnom delu grada, u blizini arheološkog lokaliteta Herakleja. Tu je sahranjen 1321 srpski vojnik. Najveći broj poginuo je na Kajmakčalanu 1916. godine što se smatralo presudnom bitkom za proboj Solunskog fronta i pobedu saveznika u Prvom svetskom ratu. U Spomen kosturnici na Kajmakčalanu počivaju ostaci 4400 srpskih vojnika. Upravo ovde je u urni bilo sahranjeno srce Arčibalda Rajsa. Srce je nestalo tokom bugarske okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu. Na širem području Bitolja, u pojasu Mariova, u selima Budimirci, Staravina, Dobroveni, Živojno, Bač, Skočivir, Grunište, Orahovo itd, nalazi se oko 8 hiljada grobova srpskih vojnika. Groblje u Skočiviru je u katastrofalnom stanju, ne održava se i zaraslo je u korov. Ništa bolja situacija nije ni u ostalim navedenim selima.

bitolj - srpsko vojno groblje

Na teritoriji Makedonije nalazi se preko 30 vojnih memorijala koji govore o stradanju Srba i o žrtvi koju smo podneli pre svega u periodu od 1912. do 1918. godine. Momir Korunović je projektovao spomen-kosturnicu (sagrađena 1937. godine) u mestu Zebrnjak kod Kumanova gde počivaju srpski vojnici poginuli u Kumanovskoj bici 1912. godine. Na gradskom groblju u Kumanovu sahranjen je nepoznat broj naših vojnika. Posmrtni ostaci poginulih Srba u Prvom balkanskom ratu nalaze se u kosturnici u Krivoj Palanci. Momir Korunović je projektovao 1933. godine spomen-kapelu u Kučkovu (bugarske trupe je srušile tokom Drugog svetskog rata, spomenik (1925) u mestu Ramne kod Ohrida u čast 400 regruta poginulih tokom 1915. godine, spomen-crkvu u Krupnju u čast stradalih u Prvom svetskom ratu, crkvu svetih Kirila i Metodija u Prilepu.

U Skoplju je 1934. godine podignuta crkva svetog arhangela Mihaila gde su sahranjeni posmrtni ostaci srpskih vojnika poginulih u Prvom svetskom ratu. U čast poginulih meštana u Velikom ratu u mestu Romanovce kod Kumanova sagrađena je 1940. crkva Vaznesenja Gospodnjeg. Spomen kapela u G.Manastirec Makedonski Brod podignuta u znak sećanja na 113 stradalih žitelja tokom 1915.

Poginulim srpskim vojnicima u Drugom balkanskom ratu, u borbama na Retkim Bukovima, Govedarniku, Presecima i Osogovu, podignuta je spomen-škola u Ceru.

Nažalost, postoje i spomen obeležja koja više ne možemo videti, ni posetiti. Pored pomenute spomen-kosturnice u Kučkovu i spomenika kod Ohrida, ne postoje ni dve kosturnice u mestima Senjak i Kalenica kod Štipa.

Kapela sa kosturnicom u Kalenici je sagrađena po projektu Ivana Meštrovića, dok je za freskopise bio zadužen Krsto Hegedušić. U kripti su sahranjeni srpski vojnici poginuli u Drugom balkanskom ratu u borbama na Bregalnici, Ježevom, Ovčem i Kalimatskom polju. Bugarska vojska je srušila ceo kompleks tokom Drugog svetskog rata da bi na našu sramotu na tom mestu posle rata bila izgrađena meteorološka stanica. Istu sudbinu doživela je kapela sa kosturnicom u Senjaku koja je podignuta 1931. godine poginulim vojnicima u Drugom balkanskom ratu. Deset godina kasnije bugarske trupe su je uništile. Danas se tu nalazi pijaca.  

 

 

Napomena: 
Nijedan deo teksta ne sme biti reprodukovan bez prethodnog odobrenja autora ili redakcije portala. Nećemo objavljivati uvredljive, nepristojne i netolerantne komentare.
Podeli: