Manipulacija fotografijama i prekrajanje istorije - Staljinova era
Fotografija je od samog nastanka igrala značajnu ulogu u prenošenju informacija, kreiranju javnog mnjenja, kulturne i društvene klime jednog naroda, pa i čitave ekumene. Od Drugog burskog rata, sve do aktuelnih svetskih sukoba, zamrznuti trenuci u vremenu nalazili su svoj put do velikog broja ljudi, čineći prizore sa udaljenih bojišta pristupačnijim široj javnosti i analizama budućih naraštaja.
Lenjin kao sportista
Plešuća smrt
Kuga, kolera, dizenterija, male boginje, tuberkuloza, malarija, sifilis… Ove i mnoge druge bolesti bile su mračni pratioci čovečanstva tokom većeg dela istorije. Stanovništvo Evrope, Azije i Afrike je periodično proređivano raznim epidemijama i takva situacija je potrajala sve do napretka moderne medicine i farmaceutike u 19. i naročito u 20. veku. Opisi ovih bolesti koji potiču iz istorijskih izvora više nas ne plaše toliko, s obzirom na to da je moderna nauka uglavnom uspešno objasnila i pronašla lek za svaku od njih. Ipak, pojedini opisi su toliko bizarni da čak ni moderna nauka ne može još uvek sasvim da ih objasni.
Nikola Tesla: kome pripada genije?
Svake godine, 10. jula svuda u svetu nizom svečanosti proslavlja se dan rođenja jednog od najvećih naučnika, Nikole Tesle. Ove godine navršava se 157 godina od njegovog rođenja i to je bio povod da se još jednom osvrnemo na sve što je ovaj izvanredan naučnik učinio za čovečanstvo. Naravno, po tradiciji, na ovim prostorima ovaj dan je takođe povod da se još jednom zapitamo, prepiremo i raspravljamo oko pitanja – kome pripada Nikola Tesla?
Značaj Belog pokreta
Verovatno je veliki broj Beograđana čuo za barona Vrangela čije telo počiva pored crkve Sv. Marka. Sigurno je i mnogim drugima poznat bar naslov romana Mihaila Bulgakova, Bela Garda. Nedavno je javnost mogla da se upozna i sa novim filmskim ostvarenjem Andreja Kravčuka, Admiral.
Leonida i 300 Spartanaca – herojski čin ili dobrovoljno žrtvovanje
Jedna od najistaknutijih bitaka u kolektivnom istorijskom sećanju cele Zapadne civilizacije je svakako bitka u Termopilskom klancu 480. godine pre nove ere. Na Zapadu je uvek preovladavalo gledište po kojem je grčko-persijski rat posmatran kao neka vrsta odlučujućeg sukoba između zapadne i istočne civilizacije. Braneći sebe u ovom ratu, Grci su odbranili temelje buduće evropske kulture, iako toga nisu mogli biti svesni. Popularnosti bitke je svakako doprinela i moderna kultura, filmovi, stripovi itd.