Ruski i češki emigranti u Srbiji

Submitted by Maja Simić on 07/07/2013 - 14:49

1

U vreme kada veliki broj visoko obrazovanih mladih ljudi odlazi iz Srbije u potrazi za boljim životom, vratićemo se nazad u prošlost i podsetiti vremena kada je veliki broj intelektualaca došao u Srbiju sa namerom da svojim znanjem pomognu u njenom razvoju. U 19. veku srpska vlada je u nedostatku domaćih stručnjaka angažovala veliki broj inženjera, lekara, apotekara iz Češke, Slovačke, Poljske, Austrije, Rusije i Rumunije.

(na naslovnoj slici - ruski emigranti u Boru, između dva sv. rata)

 

Posle Oktobarske revolucije 1917. godine, dogodila se jedna od najvećih seoba u novijoj istoriji. Negde oko dva miliona Rusa koji nisu podržavali novi režim otišlo je iz Rusije u svet. Neki od njih utočište su pronašli u Srbiji. Procenjuje se da je do 1920. u tadašnju Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca došlo oko 50000 Rusa. Svoj dom ili privremeno boravište pronašli su u Beogradu, Pančevu, Sremskim Karlovcima i Beloj Crkvi. Emigranti su uglavnom bili pripadnici intelektualne elite i plemstva. Po popisu stanovništva iz 1922. među njima je bilo 12% visoko obrazovanih, a samo 3% bez obrazovanja, dok je u celoj Kraljevini SHS bilo 50% nepismenih.

Emigranti su toplo primljeni od strane naroda, a oni su se odužili tako što su dali izuzetan doprinos razvoju tadašnje nauke, umetnosti i arhitekture. Oni su dali nemerljiv doprinos razvoju scene Narodnog pozorišta, posebno baleta. Ostavili su trag u muzici, kinematografiji, razvoju fotografije kod nas, vazduhoplovstvu, medicini, crkvenom slikarstvu. Ruske arhitekte su preporodile Beograd svojim građevinama kao što su zgrada glavne pošte u Takovskoj, zgrada sadašnjeg Ministarstva spoljnih poslova i Beli dvor. Srpska akademija nauke i umetnosti ima 12 akademika koji su ruskog porekla.

3

Hram Svete Trojice (Ruska crkva), Beograd

 

Rusi su se po dolasku brzo integrisali u društvo. Osnovana je i posebna komisija koja im je pomagala u tome kroz organizovanje časova srpskog jezika. Godine 1933. osnovan je Ruski dom, najznačajnija institucija ruskih izbeglica. Ovo je bilo mesto na kom su se okupljali i radili na očuvanju svoje kulture. Na Novom groblju 1926. izdvojena je posebna parcela koja je dobila naziv Rusko groblje. Imali su svoje škole, čija vrata su bila otvorena i za srpsku decu, a podigli su i crkvu Svete Trojice na Tašmajdanu, u čijem temelju se nalazi komad Ruske zemlje. U Srbiji su rođena i trojica praunuka slavnog Lava Nikolajeviča Tolstoja, tzv. srpski Tolstoji.

Veliki broj Rusa nastavio je svoje putovanje po izbijanju Drugog svetskog rata i ulasku Nemaca u Beograd, tako da se vremenom njihov broj smanjivao. Prema popisu iz 2002. u Srbiji ima 2.588 Rusa, od toga u Beogradu 1.049. Treba uzeti u obzir da nisu svi oni potomci emigranata.

2

Ruski dom, Beograd

 

Počeci naseljavanja Čeha na teritoriju Srbije bili su u prvoj polovini 19. veka. Češki doseljenici nastanili su se ne samo na teritoriji Beograda, nego i u nekoliko opština Južnog Banata. Dobri odnosi ova dva naroda intenzivno su se razvijali u periodu Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata, kada su u Srbiju došli češki lekari u sastavu medicinskih misija. Odnosi su dodatno ojačani u vreme vladavine Tomaša Masarika, prvog predsednika Čehoslovačke. U ovoj priči posebno izdvajamo doktora Jana Valentina, koji je u Srbiju došao na poziv srpske vlade. Po dolasku svoje ime Jan promenio je u Jovan. Bio je lični lekar kralja Milana Obrenovića i jedan od osnivača Srpskog lekarskog društva. Danas se oko 2.300 ljudi izjašnjava da je češke nacionalnosti.

 

 

Napomena: 
Nijedan deo teksta ne sme biti reprodukovan bez prethodnog odobrenja autora ili redakcije portala. Nećemo objavljivati uvredljive, nepristojne i netolerantne komentare.
Podeli: