Most kralja Aleksandra

Submitted by Aleksandar Mili... on 17/04/2016 - 00:35

Most kralja Aleksandra 1

Da li znate kako se zvao i gde se nalazio prvi drumski most u Beogradu? Prolazeći kraj Brankovog mosta pre desetak godina zagledao sam se u noseće stubove koji se nikako nisu uklapali u ostatak konstrukcije. Stubovi su bili veoma stari, mogu reći stilski urađeni, a ostatak mosta mi je delovao više modernistički. Moje razmišljanje je bilo da je tu, na mestu Brankovog mosta možda bio neki drugi most u daljoj prošlosti. Pitanje na početku teksta je istorijsko i moram priznati da nisam u tom trenutku znao da je tridesetih godina prošlog veka, na mestu gde se nalazi Brankov most, bio velelepni viseći most kralja Aleksandra. 

Ovaj viseći most postojao je nepunih 7 godina od 1934. do 1941. godine kada je u prvim danima Drugog svetskog rata na tlu Jugoslavije srušen. Ipak, krenimo redom. Do mosta kralja Aleksandra, jedini most preko beogradske reke Save bio je Železnički, sagrađen 1884. godine. On i danas postoji i nalazi se između „Gazele“ i mosta na Adi. Pre mosta kralja Aleksandra, na istom mestu se nalazilo 10 pontonskih mostova. Prema navodima istoričara, bilo je 5 austrijskih i 5 turskih u vremenima kada su dve imperije bile suprotstavljene. Upravo ova beogradska tačka, koju čini i tvrđava Kalemegdan, je bila jedno od glavnih mesta sukoba Turaka i Austrijanaca. Da će Beograd dobiti drumski most preko Save postalo je jasno 1930. godine kada je raspisan javni konkurs za izgradnju.

Most kralja Aleksandra 2

Most su zajedničkim snagama uradili francuska firma „Batinjol“ i nemačka kompanija koja je prethodnica današnjeg MAN-a. MAN je kompanija stara više od 250 godina, a nastala je od jedne zanatske radnje u Oberhauzenu. Dužina mosta bila je 474 metara. Glavna konstrukcija mosta 75 + 261 + 75 metara urađena je po uzoru na viseći most preko reke Rajne u Kelnu. Spajanje gvozdenih konstrukcija urađeno je u novembru 1933. da bi kompletni radovi sa prilazima mostu bili završeni godinu dana kasnije. Most je svečano otvoren 16. decembra 1934. godine. U znak sećanja i poštovanja prema ubijenom kralju Aleksandru (atentat u Marselju 9. oktobra 1934.) odlučeno je da most bude nazvan po njemu.

Most kralja Aleksandra 3

Testiranje izdržljivosti mosta je za ono vreme obavljeno na nesvakidašnji način. Naime, 700 konjanika kraljevske vojske je prejahalo preko mosta kako bi dokazali njegovu stabilnost. Most je otvorio princ namesnik, Pavle Karađorđević. Tog 16. decembra mostom je prošlo oko 150 hiljada građana Beograda, što je za tadašnju prestonicu koja je imala oko 300 hiljada stanovnika bio nezapamćen događaj. Tramvaj broj 14 je od novembra 1935. saobraćao od centra ka Zemunu, pa ne čudi što su građani često govorili da je ovo Zemunski most.

Neposredno posle otvaranja mosta skulptor Ivan Meštrović je želeo da na stubovima mosta prikaže 4 konjanika. Na beogradskoj strani trebalo je da budu prikazani car Dušan i kralj Petar, dok su na novobeogradskoj trabali biti kralj Tvrtko i Tomislav. Time je Meštrović želeo da zaokruži viziju jugoslovenstva. Ipak do realizacije projekta nikada nije došlo. Beogradske arhitekte na čelu sa Dragišom Brašovanom žestoko su se usprotivile ovoj ideji. Navedena su 3 razloga za odbijanje projekta. Prvi, nepoštovanje procedure prilikom izbora skulptora. Drugi, previsoka cena radova i treći, nefunkcionalnost figura.

Most kralja Aleksandra 4

U isto vreme, vrlo sličan most je građen u Beču.  Taj most se srušio 1. avgusta 1976. godine. Beogradski most srušila je vojska Kraljevine Jugoslavije u noći između 11. i 12. aprila 1941. godine u cilju sprečavanja napredovanja nemačkog neprijatelja. Koliko je vojska bila tada u panici govori i podatak da je u trenutku rušenja ispod mosta bio brod „Tanasko Rajić“ koji se povlačio prema Ostružnici. Od 110 ljudi na brodu poginulo je 95. S obzirom da je nemačkoj vojsci bio neophodan most radi daljeg napredovanja i funkcionisanja, oni su tokom 1942. godine podigli današnji Savski (tramvajski) most.

 

 

Napomena: 
Nijedan deo teksta ne sme biti reprodukovan bez prethodnog odobrenja autora ili redakcije portala. Nećemo objavljivati uvredljive, nepristojne i netolerantne komentare.
Podeli: