Kraljica zločina - Agata Kristi

Submitted by Aleksandar Mili... on 29/04/2014 - 13:53

4 Kraljica zločina - Agata Kristi

Poznata je pod imenom Kraljica zločina. Kada pomislite na njeno ime, asocijacije su nož, otrov, pištolj, ubistva na najrazličitijim mestima, ubistva sa skrivenim motivima i tajenstvenost zločina do samog kraja. Njene knjige su prevedene na 44 strana jezika i prodate u više od dve milijarde primeraka širom sveta. Za skoro 60 godina blistave književne karijere napisala je 78 kriminalističkih romana, 19 pozorišnih komada, itd. Pretpostavljate o kome govorimo. Dame i gospodo – Agata Kristi!

Engleska spisateljica Agata Kristi je rođena 1890. godine. Svako ko je imao prilike da čita književni opus Kraljice zločina, primetio je da se u njenim kriminalističkim romanima i pričama pojavljuju dva detektiva koja na briljantne načine rešavaju najveće, najmisterioznije i najtajanstvenije zločine. Ti detektivi su Herkul Poaro i Džejn Marpl. Treba napomenuti da je u romanima ove spisateljice lik detektiva Poaroa dominantan. Kristijeva je govorila: „Poaro je opstao zahvaljujući publici, a inače je meni lično vremenom bilo sve teže da romane pravim prema njegovom karakteru. To sam radila zbog publike.“ Agata Kristi je lik Herkula Poaroa stvorila u svom prvom romanu „Misteriozni događaj u Stajlsu“, objavljenom 1920. godine.Svega 10 godina kasnije, na scenu je stupila i Džejn Marpl, i to u romanu „Ubistvo u Vikarijatu“. Najpoznatiji pozorišni komad Agate Kristi bez ikakve sumnje je „Mišolovka“, predstava koja se na sceni Ambasadors teatra u Londonu izvodi  bez prekida od 25. novembra 1952. Predstava je odigrana više od dvadeset pet hiljada puta. Naravno, veliki broj Agatinih dela je ekranizovan, a najznačajnija među njima su „Ubistvo u Orijent Ekspresu“, „Smrt na Nilu“, „Ubistvo u Mesopotamiji“... Zanimljivost u vezi sa romanom „Ubistvo u Orijent Ekspresu“ jeste pominjanje Beograda, pošto je jedno od glavnih stajališta voza na putu od Istanbula do Londona bilo u prestonici tadašnje Kraljevine Jugoslavije, a to je prikazano i u filmovanoj verziji, samo bez verodostojne slike beogradske železničke stanice. Za najbolji detektivski roman svih vremena po izboru čitalaca, 2013. godine je proglašeno njeno delo „Ubistvo Rodžera Akrojda“.

2 Kraljica zločina - Agata Kristi

Kao verni čitalac dela Agate Kristi mogu da konstatujem da je možda jedan od najvećih talenata engleske spisateljice bila izražena sposobnost da piše beskrajne varijacije na, neki bi pomislili, osnovne zamisli. Trikove poput raznoraznih saveza, večitog trougla, žrtva kao ubica itd. iznova je koristila kako bi podizala očekivanja čitalaca. Koliko joj je bilo stalo do mišljenja čitalaca, a posebno ljudi iz njenog okruženja, govore i uvodne reči na početku romana „Božić Herkula Poaroa“. Agata je napisala:

Dragi moj Džejms,

Uvek si bio jedan od mojih najodanijih i najpažljivijih čitalaca, i zbog toga me je tvoja kritika ozbiljno zabrinula. Žalio si se da ubistva u mojim knjigama postaju suviše otmena – zapravo, anemična. Žudeo si za pravim svirepim ubistvom sa mnogo krvi. Ubistvom u kome nema sumnje da jeste ubistvo! Zato je ovo tvoja priča – priča koja je napisana za tebe. Nadam se da će ti se dopasti.

                                                                                                              Tvoja draga snaja, Agata

Kada sam pomenuo termin „osnovne zamisli“, pod tim sam, između ostalog, mislio na reč „zubi“ iz koje je ona napravila roman „Jedan, dva, cipela se raspala“. Glavni element romana su zubi, i kompletna radnja romana, a svakako i samog ubistva, odigrava se u stomatološkoj ordinaciji. Prema svedočenjima ljudi iz Agatinog okruženja, radilo se o neverovatnom mentalnom sklopu književnice. Ona je, naime, bila u stanju da smišlja ubistvo dok se dogovora o poseti i da istovremeno razmatra oružje kojim će ubistvo biti počinjeno. Dok je čitala putna uputstva bila je u stanju da traga za motivom ubistva. Ipak, treba reći, da se Agata Kristi nikad nije držala samo jedne ideje u pisanju zapleta, koliko god ta ideja bila savršena. Nijednu ideju nije unapred odbacivala nego je svaku detaljno analizirala.

3 Kraljica zločina - Agata Kristi

Posebno na početku karijere, Agata je imala i omiljeni tip zapleta – da Poaroa pozovu na određeno mesto gde se očekuje zločin, međutim, kada bi stigao mogao bi samo da konstatuje da je prekasno. Prvi put je tu zamisao upotrebila 1923. godine u „Ubistvu na terenu za golf“, azatim i u „Korniškoj misteriji“, „Ćutljivom svedoku“ i „Incidentu sa psećom loptom“. Ovakav tip zapleta je imao emocionalni efekat, jer je Poaro pod moralnom obavezom da reši zločin.

Najličnija tvorevina Agate Kristi u njenim romanima (npr. „Treća devojka“) jeste lik Arijadne Oliver. Zapravo je ovaj lik bio lik same Agate pretočen na papir, a kasnije i na male ekrane. Gospođa Oliver je sredovečna uspešna spisateljica detektivske proze i tvorac izmišljenog detektiva, Finca Svena Hjersona. Kao što može da se zaključi, ona mrzi večere sa književnicima, ne podnosi držanje govora i saradnju sa dramaturzima, ne pije i ne puši. Napisala je „Leš u biblioteci“. Sve ovo su neverovatne sličnosti sa pravom Agatom i gotovo da nema sumnje da slušajući Arijadnu Oliver zapravo slušamo samu Agatu Kristi.

Baveći se stvaralaštvom Agate Kristi, dolazimo do jednog značajnog zaključka. Jedino što možemo zapaziti kao sistem u većini dela Agate Kristi, jeste da su scene popisane, ali je istovremeno i skicirano sve ono što će se u svakoj od tih scena pojedinačno naći. Takođe, ona je svakoj sceni dodeljivala određeni broj ili slovo. Ovaj poslednji postupak zapravo se pripisuje iskustvu koje je stekla pisanjem pozorišnih komada, jer joj je takvo obeležavanje davalo mogućnost da promeni redosled scena ukoliko bi zaplet to zahtevao.

1 Kraljica zločina - Agata Kristi

Na kraju, da li bi iko mogao da Agatu Kristi dovede u vezu sa pisanjem ljubavnih romana u kojima nema ni kapi krvi, ni trunke zločina? Verujem da takvu vezu niko ne bi mogao da napravi. Reći ćete: „Nemoguće, nikada nisam čula/čuo za ljubavne romane Agate Kristi.“ Nikoga, međutim, ne bih krivio za ovakvu izjavu, pošto je ova tajna dobro skrivana više od pola veka. Jedino su izdavač, urednik i agent Agate Kristi znali da se iza pseudonima Meri Vestmakot krije slavna engleska spisateljica. U svojoj bogatoj karijeri Agata Kristi je napisala šest ljubavnih romana: „Nezavršeni portret“, „Breme“, „Divov hleb“, „Kćerina kćer“, „Odsutan u proleće“ i „Ruža i tisa“.

Agata Kristi je preminula 12. januara 1976. godine u Volingfordu, u 86. godini života.

 

 

Napomena: 
Nijedan deo teksta ne sme biti reprodukovan bez prethodnog odobrenja autora ili redakcije portala. Nećemo objavljivati uvredljive, nepristojne i netolerantne komentare.
Podeli: