Fahrenheit 451 - Prikaz

Submitted by Goran Popović on 31/12/2012 - 02:58

Rej Bredberi, jedan od najznačajnijih pisaca naučne fantastike dvadesetog veka, preminuo je nedavno, u 91. godini života. Ovim prikazom ćemo se podsetiti jednog od njegovih najznačajnijih dela i u isto vreme, onima koji nisu pročitali knjigu, pružiti priliku da se ukratko upoznaju sa tematikom i istorijatom romana. Sam roman, koji je izašao 1953. godine se jednim delom zasnivao na kratkim novelama Bredberija, objavljenim 1947. i 1951. godine: Bright Phoenix I The fireman. Za one koji ne znaju, a sigurno ih zanima, naslov romana označava temperaturu na kojoj papir počinje da gori, naravno po farenhajtovoj skali.

Ovo delo je ekranizovao francuski reditelj Fransoa Trifo, 1966. godine. Roman je 1982. realizovan u obliku radio-drame na BBC radiju. Alan Mur, pisac stripa V kao Vendeta je takođe priznao da je Bradberi izvršio znatan uticaj na njega.  Pored navedenih, knjiga je inspirisala mnoge potonje pisce i režisere.

Iako je bilo različitih tumačenja tematike romana, sam autor navodi da je na umu imao primarno kritiku električnih medija, pre svega televizije. On napominje da je televizija uništila volju ljudi za čitanjem, da tv programi bombarduju umove gledalaca parcijalnim informacijama lišenih svakog konteksta. Knjiga se bavi Američkim društvom budućnosti u kome vatrogasci imaju potpuno suprotnu ulogu od današnje. Umesto da sprečavaju požare, oni su zaduženi da spaljuju knjige. Knjige su postale nepoželjne, jer mogu razviti razne neprikladne osobine kod ljudi,  na primer kritičko mišljenje, što bi bilo pogubno za društveni sistem koji svoje građane drži u stanju konstantne letargije i okupira njihovu svest prizemnim vrednostima.

Gaj Montag, junak ovog dela, je vatrogasac, samo još jedan od izvšilaca volje državnih vlasti. Međutim, to će se sve promeniti kada upozna jednu sedamnaestogodišnju devojcicu. On je spontana, smela i radoznala. Tokom dijaloga sa ovom devojčicom Montag će uvideti monotonost svog besmislenog života i tu će započeti preobražaj njegove svesti. Kako su knjige uošte bile zabranjene saznajemo od Montagovog šefa kapetana Bitija. Razne manjine su se pobunile protiv stavova koje su autori iznosili u svojim knjigama, smatrajući da ih direktno vredjaju i omaložavaju. Uskoro su sve knjige počele da liče jedna na drugu, jer su pisci morali da paze da ne uvrede nekoga. Međutim, ni to nije bilo dovoljno, društvo je rešilo da je bolje zapaliti sve knjige nego dozvoliti da se razvijaju suprotna mišljenja. Bez obzira na to, Montagovo interesovanje za literarno stvaralaštvo sve više raste. Uskoro će ga ta radoznalost dovesti do sukoba sa samim društvom iz koga je potekao i čiji je odani pripadnik bio.

Autorov stil pisanja nije suviše kompleksan i nećete imati previše poteškoća prilikom čitanja. Bredberi je prikazao distropično društvo budućnosti, potrošački sistem koji svoje podanike drži u kotrolisanom polu snu sugestivnim i manipulativnim informacijama.

Sve u svemu, jedan od klasika koje svakako treba pročitati.

 

 

Napomena: 
Nijedan deo materijala ne sme biti reprodukovan bez prethodnog odobrenja autora ili redakcije portala. Nećemo objavljivati uvredljive, nepristojne i netolerantne komentare.
Podeli: 

Comments