Dega i svijet pozorišta

Submitted by Mewfeuille on 11/08/2013 - 14:57

Autoportret (1854-1855)

Kada razmišljamo o revoluciji u francuskom slikarstvu na kraju XIX vijeka, ponekad zaboravljamo činjenicu da su mnogi eksperimentalni umjetnici, koji su u nju bili uključeni, predstavljali revolucionare protiv svoje volje. Jedan je od njih bio i Edgar Dega.

Prizori s konjskih trka s kraja šezdesetih i početka sedamdesetih godina XIX vijeka vezali su Degaa za vanjske teme koje je slikao u ateljeu i prosvijetlili njegovu paletu. Crtanje konja i ljudi ostalo je njegovo osnovno interesovanje. Kada se Dega stvarno zainteresovao za svjetlost i organizaciju boje i svjetlosti, a ta zainteresovanost se javila iz njegovog oduševljenja za svijet pozorišta, koncertne dvorane i baleta, on se kretao u okvirima dramskih efekata unutrašnjeg prostora.

Pozorište i balet pružili su jedinstvenu mogućnost za ispoljavanje njegovog sjajnog crtačkog dara i za istraživanje jedne vrste kapriciozne, vještačke, dramatične i romantične svjetlosti koja je služila kao sredstvo za odvajanje scene od aktuelnosti i otkrivanja jedne suštinski apstraktne organizacije u pokretima balerina.

Provodio je sate iza scene u Pariskoj Operi crtajući igračice kako navlače kostime, podešavaju svoje cipelice, izvode svoje rutine i padaju od umora kada se nastup završi. Ovi crteži su kasnije postajali material na osnovu kojih je umijetnik zatim slikao slike i izrađivao skulpture od voska.

Značaj Degaa, koji možda prevazilazi značaj impresionista, leži u njegovom osjećanju za apstraktnu formu i boju. A upravo to je ono sto krasi najčešću temu njegovih radova, balerine.

Navest ću par primjera.

Čas baleta (1871)

"Čas baleta", 1871; 19.7 x 27 cm; ulje na drvetu

Ovo je prva od mnogih Degaovih scena u kojima balerine prolaze kroz svoje korake u studijima i prostorijama Pariske Opere. Kasnije u svom životu, kada je ponovo gledao u ove ranije slike, žalio je što više nema oči kakve ovaj rad iziskuje. Kada je naslikao ovu malu sliku za koju postoje nebrojene studije i crteži balerina, još uvijek nije imao privilegije da ide iza scene u Operi. Krajem 1870-ih, objasnio je Dega: "Ja sam naslikao tako mnogo ovih desnih proba bez da sam ih vidio, da me je malo stid toga".

Plesačica u centru kompozicije je Josephine Gaujelin, koju je Dega takođe predstavio i u očaravajućim portretima. Ovde ona čeka početnu notu od učitelja. Kanta za zalijevanje, cilindar koji služi kao držač nota i prazni kofer za violinu su samo neki od dodataka koje će Dega nastaviti da koristi kao dodatke u svojim slikama kako bi ih oživio.

Primabalerina (1876-1877)

"Primabalerina", 1876-1877; 58 x 42 cm; pastel

Krajem osamdesetih godina XIX vijeka američka kolekcionarka umjetničkih dijela Luiz Hevmajer upitala je Degaa: "Zašto slikate balerine?" - "Zato što je to jedini način da ponovo otkrijem pokret starih Grka" odgovorio je Dega.

Dega je studirao pokrete igračica praveći brze skice u tehnici gvaš nanesenog preko laviranog crteža na ružičastom papiru. Zatim je u studiju završavao sliku, pastel ili ulje.

"Primabalerina" je naslikana pastelnim bojama, ali je podloga za sliku monotip. Monotip je štamparski postupak kojim se slika izrađena na bakru ili staklu prenosi, pod pritiskom, na list papira. Dega je često koristio taj postupak. "Primabalerinu" je pokazao na Trećoj izložbi impresionista. Kritičar Žorž Rivijer, Sezanov i Renoarov dobar prijatelj, bio je zadivljen realističnošću te slike. Kasniji komentatori više su skretali pažnju na njen natprirodni karakter. Način slikanja svjetlosti i vrlo neobičan ugao gledanja doprinose osjećanju nestvarnosti. Druge balerine i muškarac u odijelu posmatraju sa strane zvijezdza primabalerinu koja je sama na pozornici. Oni su samo tijela bez glava, a pažnja im je potpuno usmjerena na igračicu koja je iscrpljena, ali i ushićena.

Čas plesa (1879)

"Čas plesa", 1879; ulje na platnu

Ova slika je prva od više od 40 slika igračica u istom skučenom prostoru. Dvadeset godina, Dega se vraćao ovom horizontalnom formatu, pozicioniranju i repozicioniranju plesačica, praveći i blage promjene u konfiguraciji sobe.

Postavlja se pitanje „Zašto je Dega slikao toliko sličnih slika u ovom formatu?“. To je zato jer slike nisu bile namjenjene dekorativnoj svrsi, da budu okačene jedna pored druge na zidu, već više narativnoj. Izduženi udovi plesačice smjenjuju se sa praznim prostorom u sobi za probe kako bi stvorili ritam između grupe figura i samog prostora. Dega je pretpostavio da su intervali između figura i prostora bili osnova za ukrašavanje. Za slikanje dramatično opadajuće perspektive na ovoj slici, Dega je nakosio pod pod veoma upečatljivim uglom i produžio zidove koji se ne prekidaju, sem u par slučajeva kada se pojavljuje oglasna tabla ili ogledalo u zadnjem uglu sobe. Takođe je i postavio igračice u savršenu dijagonalu, upućujući oko iz donjeg lijevog u gornji desni ugao. Mali plesači u pozadini doprinose iluziji dubokog prostora.

Šareni akcenti u ovome djelu vode posmatrača kroz sliku. Počevši sa narandžastom maramom i roze čarapama plesačice daleko lijevo, Dega je dotakao plesačicu u centru sa plavom i roze i završio sa svijetlo žutom lepezom i crvenom i koralnom mašnom na desnoj strani. Ovi dodiri svjetlucave boje daju slici delikatan sjaj.

Čas plesa (1879) - detalj 1  Čas plesa (1879) - detalj 2  Čas plesa (1879) - detalj 3  Čas plesa (1879) - detalj 4

Možemo zaključiti da, više nego sa motivima što plešu ili mršavim figurama pod svjetlošću, Dega se bavio trenucima koji plesu prethode ili slijede, trenuci napora i opuštanja. Sa izdvojenom ironijom, on je otkrio drugo lice ovoga svijeta između sna i istine, pokazujući plesačice u njihovom svakodnevnom okruženju gdje blago masiraju svoje mišiće i gdje se opuštaju nakon napornog nastupa. Uspio je da nas zadivi, a i uputi u taj svijet pozorišta koji nam je uvijek nekako bio nepoznat. Pokazao je da se iza gracioznosti i lakoće kojoj smo se divili svakodnevno u pozorištima, nalazi teški rad i napor koji nije predstavljen s takvom ljepotom kao nastup na pozornici.

 

 

Napomena: 
Nijedan deo teksta ne sme biti reprodukovan bez prethodnog odobrenja autora ili redakcije portala. Nećemo objavljivati uvredljive, nepristojne i netolerantne komentare.
Podeli: