Černobiljska katastrofa - Put bez povratka (I deo)

Submitted by Aleksandar Mili... on 11/10/2013 - 13:08

1 - Černobiljska katastrofa - Put bez povratka (I deo)

Černobiljska katastrofa je najveći nuklearni kvar u istoriji čovečanstva, a istovremeno i jedini nuklearni kvar sa najvišim stepenom opasnosti, 7 prema INES-u (eng. Internacional Nuclear Event Scale). Nuklearka Černobilj (Lenjinova memorijalna nuklearna elektrana) je smeštena u istoimenom gradu u Ukrajini, tadašnjem Sovjetskom Savezu. Nalazi se u blizini grada Pripjata, 18 km severozapadno od Černobilja, 16 km od granice sa Belorusijom i oko 110 km severno od prestonice Kijeva.

Elektrana se sastojala od 4 reaktora RBMK-1000. Svaki je proizvodio 1 gigavat električne energije, a sva četiri reaktora zajedno su proizvodili oko 10% ukupne električne energije trošene u Ukrajini. Izgradnja reaktora 1 počela je 1970. godine. Ovaj reaktor počeo je sa radom 1977. godine, a zatim je usledila izgradnja reaktora 2 (1978), reaktora 3 (1981) i reaktora broj 4 (1983). Još dva bloka, reaktor 5 i 6, bili su pod nadzorom u vreme nesreće. Tačno u 01:23 časova posle ponoći, 26. aprila 1986. godine, eksplodirao je reaktor broj 4 nuklearne elektrane „Lenjin”. Dodatne eksplozije i nastali požar izbacili su radioaktivne čestice po širem geografskom području. Černobiljska katastrofa proizvela je oko 40 puta više radijacije od Hirošime. Nošena vazdušnim strujanjem opasna radijacija je pokrila veliki deo zapadnog SSSR-a, Evrope i istočni deo Severne Amerike. Najviše su bile ozračene Ukrajina i Belorusija što je rezultiralo preseljenjem 336 hiljada ljudi.

2 - Černobiljska katastrofa - Put bez povratka (I deo)

Nakon katastrofe cela zona stavljena je pod poseban nadzor i nedostupna je do današnjeg dana. Reaktor broj 4 obložen je čeličnim sarkofagom koji sprečava dalje ispuštanje radijacije. Između njega i zgrade sagrađena je betonska barijera debela oko 200 metara. Sa sigurnošću je utvrđeno da još uvek, najveći deo opasnih radioaktivnih čestica leži duboko iza čeličnih zidova. Mnogo veća količina od one koja se raširila planetom. Zbog nestabilne izgradnje, na dvadesetšestogodišnjicu katastrofe u Černobilju, započeta je izgradnja novog zaštitnog objekta iznad reaktora 4 nuklearne elektrane, koji bi, prema procenama stručnjaka, trebalo da pruži zaštitu čovečanstvu u narednih 100 godina. Završetak radova na novom sarkofagu predviđen je za 2015. godinu kada će početi radovi na demontaži reaktora i čišćenje velike količine radioaktivnog otpada.

3 - Černobiljska katastrofa - Put bez povratka (I deo)

 

Put bez povratka

Za 25. april bilo je predviđeno izvođenje posebnog eksperimenta, tj. testa. Testom je trebalo da se utvrdi da li električni generator, u slučaju da se turbogenerator ugasi, može u narednih 40-50 sekundi da obezbedi dovoljno električne energije za sistem hlađenja reaktora dok se ne uključe dizel agregati. Test je nekoliko puta izvođen, ali su rezultati bili ispod očekivanja. Turbogenerator se suviše brzo gasio i prekidao sa radom i zato nije obezbeđivao dovoljno energije za vodene pumpe sistema za hlađenje. Kako bi ironija bila veća, svrha testa je bila povećanje sigurnosti reaktora. Ovaj test nije imao odobrenje od organa koji su bili odgovorni za nuklearnu bezbednost reaktora u Sovjetskom Savezu. Napravljena su izvesna poboljšanja i trebalo ih je ispitati. Test se mogao sprovesti samo u slučaju da jedan od reaktora ne radi. Zato se sačekao „povoljan” trenutak kada bi jedan od reaktora morao biti isključen. Reaktor broj 4 morao je da se isključi zbog održavanja, te je upravo on izabran za realizaciju testa.

Opis testa:

• Operateri snižavaju snagu reaktora;

• Cilj je da se na snazi od 700 megavata isključi sistem za hlađenje u slučaju havarije. Na taj način bi se odstranila mogućnost njegovog negativnog uticaja na eksperiment

• Isključuju se 4 pumpe koje snabdevaju reaktor hladnom vodom, a istovremeno se te pumpe priključuju na turbogenerator koji će se isključiti u toku testa

• Gašenje turbogeneratora

 

Nastaviće se...

 

II deo - http://punjenipaprikas.com/%C4%8Dernobiljska-katastrofa-kobna-gre%C5%A1ka-ii-deo

 

 

Napomena: 
Nijedan deo teksta ne sme biti reprodukovan bez prethodnog odobrenja autora ili redakcije portala. Nećemo objavljivati uvredljive, nepristojne i netolerantne komentare.
Podeli: